Međunarodno ekipno natjecanje u podvodnom ribolovu, Dive In kup, šesti se put održalo u subotu, 05. svibnja 2018. u Zadru. Organizator natjecanja, Sportsko ribolovno društvo Harpun iz Zadra, kao ribolovnu zonu odredio je širi akvatorij Rivnja, Sestrunja, Molata i Dugog otoka. Vaganje, proglašenje pobjednika i after party održali su se u Famous Beach&Grill baru na Boriku. Sudjelovalo je 98 natj...
Opširnije...U subotu 07. travnja 2018. na zagrebačkom bazenu „Utrine“ u organizaciji Hrvatskog ronilačkog saveza, a pod domaćinstvom DPS „Zagreb“ i Zagrebačkog ronilačkog saveza održano je 14. Prvenstvo Republike Hrvatske u ronjenu na dah ...
Opširnije...Međunarodna konferencija "Otpad u moru - izazovi i rješenja", u organizaciji Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu, koja je jučer održana u Županijskoj komori Split, okupila je brojne domaće i inozemne s...
Opširnije...Od iduće akademske godine 2017./2018. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru započinje s izvođenjem novog sveučilišnog diplomskog studija pod nazivom "Održivo upravljanje vodenim ekosustavi...
Opširnije...Objavljen je Pravilnik o ribolovnim mogućnostima za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. Navedeni propis sadrži odredbe dosadašnjeg Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gosp...
Opširnije...Riječ je o sredstvima iz EU fondova i Državnog proračuna, isplaćenima preko Vladine Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je ujedno zadužena i za kontrolu poljoprivrednika na terenu. U Dalmaciju je otišlo samo ...
Opširnije...Na zadovoljstvo Korčulana, poslije puno godina neodgovarajućih uvjeta za rad ribarnice gradska je uprava konačno riješila spomenuti problem. Grad Korčula svojedobno je pronašao zakupca u tvrtki ECA koji su ug...
Opširnije...Hrvatske i talijanske organizacije okupljene oko projekta Adriatic Recovery Project pozdravljaju odluku Hrvatske da zabrani ribolov u međunarodnim vodama Jabučke kotline. To je jedno od najvažnijih mrijestilišt...
Opširnije...Uhodani tim Lokalne akcijske skupine "Škoji" (LAG) s iskustvom provođenja i korištenja novca iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, prošle godine se odlučio na pokretanje inicijative u ribarst...
Opširnije...Danas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi...
Opširnije...Na Sveučilištu u Zadru predstavljen je projekt Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources – BLUE SMART. BLUE SMART je projekt odobren u sklopu natječaja “Blue Careers in Europe” koji je ra...
Opširnije...Oprema za podvodne aktivnosti, bile one autonomno ronjenje, podvodni ribolov, ili pak razne discipline slobodnog ronjenja, neophodna je ako se navedenim športovima želimo ozbiljnije baviti. Danas, kada je moguće birati između mnogo proizvođača ronilačke opreme, kupovina iste i ne predstavlja veliki problem. No, tako nije uvijek bilo. Sredinom prošlog stoljeća, prvi protagonisti podvodnih aktivnosti, uglavnom podvodnog ribolova, okušavali su svoju sreću služeći se raznoraznim pomagalima, kako bi uhvatili svoju lovinu. Bile su to mahom rukotvorine, pa se tako i danas neki sjećaju svojih prvih maski izrađenih od automobilskih zračnica, luka i strijele napravljenih od suncobrana, itd. Pojavljivanjem prve serijske proizvodnje ronilačke opreme, stigle su i prve peraje. Talijanski proizvođač „Cressi sub“, bio je jedan od prvih koji je na tržištu ponudio tada najduže ronilačke peraje, te je sa svojim modelom Rondine (tal. peraje) jednostavno dominirao istim. Crne, gumene i po tadašnjim standardima, vrhunskih karakteristika, Rondine su bile neizostavna stavka u opremi podvodnog ribolovca. Drugih modela, barem onih koji su mogli konkurirati spomenutima, gotovo i nije bilo, pa su tako svi bili zadovoljni onim što imaju. No ipak, pravu revoluciju u razvoju ronilačke opreme, izazvao je i danas prisutni proizvođač, „Dessault“. Prve peraje sa izmjenjivim listovima, i danas na tržištu prisutne tzv. Desolke, jednostavno su pokrenule novu eru na području, kako podvodnog ribolova, tako i slobodnog ronjenja. Nije ni čudo, kada uzmemo u obzir da su, do tada nevjerojatne dubine postale dostupne svima, a preplivavanje milja i milja, postalo je znatno lakše. Korištenje istih omogućilo je da oni bolji psihofizičkih mogućnosti rone i preko 25 metara, što je za tadašnje vrijeme bilo i više nego dovoljno za uspješan ribolov.
U marketing se nije ulagalo puno, no ipak, jedan od prvih filmova vezanih za tematiku ronjenja, donio je već spomenutom francuskom proizvođaču do tada neviđenu slavu. „Big Blue“, odnosno, „Veliko plavetnilo“ film je kojega su, gotovo mogu garantirati, pogledali svi oni koji imaju ikakve veze sa morem, a pogotovo sa nekom od podvodnih aktivnosti. Jacques Mayol i Enzo Molinari, utjelovljuju likove koji se natječu u slobodnom ronjenju, te upravo za te potrebe, koriste spomenute peraje, ali i ostalu opremu tada već prisutnih proizvođača. Radnja filma se odvija dijelom i u Grčkoj, zemlji koja je i danas domaćin raznih natjecanja, bilo u podvodnom ribolovu ili pak u raznim apneaškim disciplinama. Bitno je napomenuti da je film snimljen 1988. godine.
Danas, tržište je preplavljeno raznoraznim proizvođačima ronilačke opreme koji u svojim ponudama nude pregršt artikala. Gotovo svaki, iole ozbiljniji proizvođač u svojoj ponudi ima barem pet modela peraja za raznorazne podvodne aktivnosti. Ne trebam ni spominjati amaterske modele, koji se koriste za ništa više nego za plutanje po površini, logičnim slijedom modela, od amaterskih do profesionalnih, prvo mjesto danas zauzimaju (sjetite se gornjeg dijela teksta) klasične peraje, sa izmjenjivim plastičnim listovima. Filozofi je nema puno. Izrađuju se od raznih primjesa plastike, tako da je moguće odabrati mekše, odnosno tvrđe listove. Jasno je, što je list mekši, noge će se manje umarati, ali će i potisak biti slabiji, pa se ovakvi modeli koriste za manje dubine. Tvrđi listovi su namijenjeni dubljem zaranjanju, potisak je jači što rezultira bržim uronom i izronom, ali i bržim umaranjem. Ovakvi modeli peraja na našem tržištu dostupni su u rasponu od cca 500 do 700 kn. Skalu više od „klasičnih“ plastičnih listova, zauzimaju listovi izrađeni od termo plastike, ali i od ostalih raznih varijanti kvalitetnijih primjesa plastike. Zbog raznoraznih načina obrade spomenutih materijala, ovi listovi su dugotrajniji od onih „običnih“. Osim bolje kvalitete, zbog svojeg elasticiteta rezultat je i olakšano korištenje u moru.
Cijene ovakvih modela kreću se od 750 do 1200 kn. Poželimo li nešto bolje, na raspolaganju nam stoje peraje, čiji su listovi izrađeni od staklo - plastike. Složili bi se mnogi, modeli čije se karakteristike svrstavaju u sami vrh ponude, popularni su i zbog svoje izdržljivosti. Izrađeni su od raznih varijanti ultra tankih listova staklo-plastike, te potom međusobno lijepljeni raznim varijantama epoksi smole. Upravo takva kombinacija daje ovim listovima iznimnu dugotrajnost. Staklo-plastični listovi peraja dostupni su u raznim tvrdoćama, ovisno o debljini lista, pa je tako moguće izabrati između gotovo 10 raznih varijanti. Ovakvi modeli se nude u rasponu od 1400 do 2000 kn.
Sam vrh ponude izbora ronilačkih peraja zauzimaju modeli čiji su listovi izrađeni od karbonskih vlakana. Proizvode se na više načina, no najčešći je međusobno lijepljenje listova karbonskih vla kana. Postupak je sličan proizvodnji staklo-plastičnih listova, ali je znatno kompliciraniji zbog karakteristika karbona. Krt, i samim tim jako osjetljiv, karbon je sklon relativno lakom pucanju. Kako bi se lomljenje minimaliziralo, neki proizvođači kombiniraju karbonska vlakna sa staklo-plastičnima.
Rezultat je naoko karbonska peraja, znatno izdržljivija od one koja je u potpunosti karbonska. Naravno, razlike se uočavaju već pri prvim zaronima. Sto postotni karbon rezultira najboljim učinkom u moru. Povratni efekt samoga lista najbrži je u odnosu na ostale materijale, a zbog svoje minimalne težine potplivanje predstavlja lagani zadatak. Danas, razni proizvođači nude više desetaka modela karbonskih listova. Osim po tvrdoći, karbonski listovi se razlikuju i po načinu izrade, ali i po samom pletu karbonskih vlakana. Sve navedeno samo su karakteristike na papiru, te da bi se u potpunosti shvatili posljednji redci ovoga teksta, potrebno je doslovno isprobati u moru neki od modela peraja sa karbonskim listovima. Te k tada je moguće shvatiti razliku između raznoraznih modela, ali i samu cijenu, koji mnogi gledaju sa nevjericom. Gotovo je nemoguće pronaći gotovi model (stope i listovi), a da je jeftiniji od 2300 kn. Ovakve modele je moguće platiti i više od 3500 kn.
Gotovo sve listove moguće je spariti sa standardnim modelima stopa. Na taj način je moguće kombinirati između dvaju prozvođača, jer, iako nam neki listovi odgovaraju, to ne garantira da nam odgovaraju i pripadajuće stope. Iste su pak dostupne od broja 38 pa sve do broja 50, uglavnom u dvobroju, npr. 42-44 ili 44-46 ili 43-45, 45-47. Izrađuju se uglavnom od više vrsta guma, pa su samim time udobne, iako je to isključivo subjektivna stvar, ovisna o modelu kalupa. Bili apsolutni ronilački amater ili pak profesionalac koji od mora živi, peraje su vam neophodne. Bile one najklasičnije, ili pak ultra profesionalne, svrha im je ista. Zaroniti, te sigurno izroniti gotovo će vam osigurati svake. Ako ste se odlučili na neki od modela, sve što vam treba je malo vremena i novca, ili pak pristup internetu i kreditna kartica. E, da je bar tako nekad bilo, promislit će mnogi, koja bi se riba lovila…
U subotu 07. travnja 2018. na zagrebačkom bazenu „Utrine“ u organizaciji Hrvatskog ronilačkog saveza, a pod domaćinstvom DPS „Zagreb“ i Zagrebačkog ronilačkog saveza održano je 14. Prvenstvo Republike Hrvatske u ronjenu na dah u disciplinama dinamika, dinamika bez peraja, dinamika bi-fins i statika po CMAS pravilima. Obzirom na počet...
Opširnije...Svaki pravi ljubitelj podvodog svijeta u vodi se osjeća opušteno i u svakom zaronu u duboko plavetnilo neizmjerno uživa. Za ronioce na dah i podvodne ribolovce dubina je nešto privlačno, osjećaj koji je nemoguće opisati nekome tko ima strah od vode ili dubine. Osjećaj opuštenosti u vodi i uživanja u zaronima najvažniji su faktori ...
Opširnije...