Sve što trebate znati o Jabučkoj kotlini

Jabučka kotlina, nazvana prema vulkanskoj hridi Jabuka, je smještena na središnjem području Jadranskog mora i proteže se od otoka Žirja prema Ortoni na ušću Pescare u dužini od 130 km. Šire područje Jabučke kotline, ograničeno izobatom od 100 m dubine, obuhvaća skoro 10% površine Jadrana i nalazi se u dijelu hrvatskog teritorijalnog mora te ekstrateritorijalnog mora Hrvatske (ZERP) i Italije. Ovo područje je karakteristično po tome što se u njega iz sjevernog dijela Jadrana pridnenim strujama ulijeva hladna voda bogata hranjivim tvarima i zadržava u kotlini. Upravo stoga, ovo duboko područje ima veću količinu hranjivih tvari uz dno nego u osvijetljenom površinskom pojasu. Ovakvi ekološki uvjeti pozitivno pogoduju razvoju morskih organizama te je područje Jabučke koltine poznato kao mrijestilište i rastilište većeg broja gospodarski najvažnijih pridnenih vrsta riba. Važnost Jabučke kotline ogleda se i u činjenici da se u njoj nalazi oko 23% ukupne biomase gospodarski važnih vrsta nastanjenih u sjevernom i središnjem dijelu Jadrana, odnosno dijelu Jadrana kojeg dijele Republika Hrvatska i Republika Italija (GSA 17).
Obzirom na zastupljenost gospodarski najvažnijih vrste u Jabučkoj kotlini, ovo je za njih ključno područje rasprostranjenosti i to poglavito za oslića (31% ukupnog broja primjeraka); bijelog muzgavca (42%) i škampa (35%). Čak i trlja blatarica, koja preferira plića područja, u Jabučkoj kotlini ima značajni udjel od oko 8% brojnosti svoje populacije.
Upravo zbog ovakvog bogatstva bioloških resursa na ovom području se nalaze glavna koćarska ribolovna područja za ribolovne flote obiju zemalja. Isto tako, struktura ulova s obzirom na gospodarski značaj u ovom području je povoljnija nego u ostatku jadranskog mora jer Jabučku kotlinu nastanjuje svega 9% od ukupne biomase gospodarski nevažnih vrsta nastanjenih u GSA 17.
Imajući u vidu važnost prirodnih bogatstava te uzimajući u obzir intenzivan ribolovni napor koji se odvija u Jadranskom moru, znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u suradnji sa kolegama drugih jadranskih zemalja već dugi niz godina provode brojna istraživanja pridnenih zajednica mora na cjelokupnom području Jadrana. Na osnovu rezultata tih istraživanja kao i podataka o količini ulova uočavaju se negativni trendovi u godišnjim ulovima pojedinih vrsta, kao i negativni trendovi u indeksima gustoće populacija. Nadalje, navedene promjene praćene su i nepovoljnim promjenama demografske strukture populacija kao što su smanjenje prosječne pecature lovljenih vrsta, promjenama spolnog sastava te jednog od najvažnijih faktora, smanjenje dužine kod koje organizmi sazrijevaju. Sve ove promjene ukazuju da su pridneni resursi u Jadranskom moru u izrazito nepovoljnom stanju koje se može okarakterizirati kao prelov ključnih resursa.
Situacija je najnepovoljnija kod onih vrsta koje imaju najveću ekonomsku važnost, a to su u komercijalnom ribolovu primarno oslić, trlja blatarica, škamp, kozica, muzgavci, list i sl.
Imajući u vidu navedeno stanje populacija u ribolovnom moru Republike Hrvatske pristupilo se nizu interventnih mjera s ciljem osiguravanja smanjenja ribolovnog napora i zaštite resursa u najosjetljivijim područjima (rastilištima i mrijestilištima) kao i u najosjetljivijem periodu za repopulaciju, a to je doba mrijesta. S ovim ciljem je posebna pozornost u zadnjim godinama usmjerena prema zaštiti Jabučke kotline kao ključnog mrijestilišta i rastilišta većine gospodarski važnih pridnenih vrsta. Akcije zaštite Jabučke kotline odvijale su se na nacionalnoj, ali i međunarodnoj (bilateralnoj) razini. Tako je u srpnju 2015. godine uspostavljena jednogodišnja zona zabrane koćarskog ribolova u najdubljem dijelu Jabučke kotline, a sve s ciljem da se zaštiti glavno mrijestilište i rastilište oslića. Navedena mjera je (na zahtjev znanstvenika s jedne i druge strane Jadrana) produžena do 16. listopada 2016. godine, nakon čega će se o budućnosti ove mjere trebalo odlučiti na osnovu preporuke znanstvenika. Preliminarni rezultati znanstvenih istraživanja su pokazivali da se na zaštićenom području uočavaju pozitivni pomaci, međutim zbog jednostranog nepodržavanja s talijanske strane nije postignut dogovor oko produženja zabrane koćarenja te su talijanski koćari započeli ponovo s ribolovom u ovom području.

Osim ove bilateralne mjere, Republika Hrvatska je sa svoje strane poduzela dodatne mjere obustave koćarskog ribolova s ciljem zaištite pridnenih resursa i to poglavito oslića i škampa. Tako je tijekom 2015. godine provedena privremena obustava ribolova na području otvorenog srednjeg Jadrana (ribolovne zone C i D), a tijekom 2016. navedena mjera je obuhvatila i ribolovnu zonu E. Ribolov je bio obustavljen na mjesec dana i to tijekom rujna i kolovoza, tj. u vrijeme u kojem je najintenzivniji mrijest oslića, a najveći postotak ženki škampa nosi vanjska jaja.

Dodatno je tijekom ljeta 2017. godine uspostavljena zabrana koćarskog ribolova unutar teritorijalnog mora RH na udaljenosti do 6 NM oko otoka otoka Blitvenica (uz već postojeću zabranu do 3 NM od Blitvenice). Razlog ove zabrane bila je pojava velikog broja nedoraslih oslića u komercijalnim koćarskim lovinama. 

Utjecaj prethodno navedenih mjera tijekom zadnje dvije godine moguće je donekle vidjeti u rezultatima međunarodne znanstveno-ribolovne ekspedicije MEDITS koja se provodi u Jadranskom moru.
Na osnovu rezultata istraživanja uočeno je da indeksi biomase i brojnosti oslića pokazuju izrazito niske vrijednosti u zadnjim godinama, a naročito u 2016. godini. Negativne promjene su još izrazitije kod populacije škampa. Tijekom 2017. godine vidi se blago povećanje indeksa biomase i indeksa brojnosti, koje bi moglo ukazivati na pozitivne učinke do sada provođenih mjera regulacije ribolova.

Uzimajući u obzir navedeno stanje, tijekom 2017. godine obavljani su intenzivni pregovori s talijanskim znanstvenicima, ribarima i administracijom, te je odlučeno da se na području ekstrateritorijalnog mora srednjeg Jadrana ponovo uspostavi područje zabrane ribolov, ali ovog putra na minimalno 3 godine. Nakon isteka od 3 godine će se ponovo procijeniti stanje i znanstvenici će ponovo dati preporuku kako dalje nastaviti. Na području Jabučke kotline definirana je zona totalne zabrane, te dvije tampon zone u kojima mogu raditi samo nacionalne flote Hrvatske (istočna zona) i Italije (zapadna zona), ali samo 2 dana tjedno. Navedeni režim je stupio bilateralno na snagu s 1. rujnom 2017. godine.

Zaključno se može reći da je stanje populacija oslića i škampa u Jadranskom moru izrazito loše što potvrđuju i ocjene stanja resursa načinjene kroz međunarodna znanstvena tijela (SAC GFCM i STECF). U zadnje vrijeme se provode brojne dodatne mjere regulacije ribolova i zaštite ključnih staništa (mjere prostorne i vremenske trajne i privremene obustave ribolova u rastilištima i mrijestilištima) kako na nacionalnoj, tako i na bilateralnoj razini. Iako se u rezultatima ekspedicije MEDITS u 2017. godini mogu vidjeti blagi pozitivni pomaci u hrvatskom teritorijalnijom moru u slučaju populacije oslića, vremenski period od dvije-tri godine nije dovoljan da bi došlo do značajnijeg oporavka stanja populacija.