Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Morski pas lisica - reagiranje DZZP-a

kornati morski pasPrenosimo reakciju Državnog zavoda za zaštitu prirode na članke objavljene na domaćim novinskim portalima 29.03.2012. o ulovu morskog psa lisice (Alopias vulpinus) od strane ribara Miljenka Špralje kod Kornata. Još jednom podsjećamo kako je riječ o strogo zaštićenoj vrsti pred izumiranjem, potpuno bezopasnoj za ljude! U razgovoru sa medijima, ribar je naveo i ulov goluba uhana prije nekoliko godina, također zaštićene vrste u Jadranu.


S obzirom na članke objavljene na novinskim portalima 29. ožujka 2012. god. o morskom psu lisici (Alopias vulpinus) ulovljenom kod Kornata, Državni zavod za zaštitu prirode iznosi svoje reagiranje.

Cijela skupina hrskavičnih riba (morski psi, morske mačke, raže i himere), iznimno je ugrožena. Prema Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske u Jadranskom moru je 16 vrsta pred izumiranjem, od ukupno 53 vrste koje su zabilježene u Jadranu. Glavni razlozi ugroženosti hrskavičnjača u Jadranu su intenzivni pridneni ribolov različitim priobalnim alatima (obalnom koćom, pridnenim parangalom, različitim mrežama stajaćicama i sitnim udičarskim alatima, bilo kao ciljana vrsta ili slučajna lovina) te biološki čimbenici (mala reprodukcijska moć, relativno mala gustoća populacije, spori rast, ograničeno rasprostranjenje u Jadranu). Upravo ih biološki čimbenici čine osjetljivima na povećani ribolovni napor. Od ostalih razloga ugroženosti ističu se degradacija ili gubitak staništa zbog ribolova, onečišćenje mora, uznemiravanje te bioakumulacija toksičnih tvari. U svijetu se morski psi najviše love parangalima, plutajućim mrežama i plivaricama, a najveći ulov je zabilježan u zapadnom Indijskom oceanu, zapadnom centralnom Pacifiku te sjeveroistočnom Atlantiku. Pretpostavka je da se u svijetu ulovi oko milijun tona godišnje morskih pasa, međutim stvarni ulov je teško odrediti zbog neprijavljivanja ulova i zbog ponekad netočne identifikacije vrsta.

Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05 ,NN 139/08 i NN 57/11) 23 vrste hrskavičnih riba je strogo zaštićeno, a 3 vrste su zaštićene. Strogo zaštićene divlje svojte zabranjeno je:

  • namjerno hvatati, držati i/ili ubijati,
  • namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja,
  • namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije ili hibernacije, ako bi uznemiravanje bili značajno u odnosu na ciljeve zaštite,
  • namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja,
  • prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati na bilo koji način pribavljati i preparirati.

Zaštićene divlje svojte dopušteno je koristiti na način i u količini koja ne ugrožava opstanak populacija te uz određene mjere zaštite koje obuhvaćaju:

  • sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija,
  • privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu,
  • reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka.

Morski pas lisica (Alopias vulpinus) je strogo zaštićena životinja te vrsta pred izumiranjem (osjetljiva vrsta). U člancima se spominje i strogo zaštićena vrsta manta (Mobula mobular). U  tekstovima se ne spominje da je riječ o ugroženim i Zakonom o zaštiti prirode strogo zaštićenim vrstama te da će ubojstvo takvih jedinki biti kažnjeno sukladno istom Zakonu. Državni zavod za zaštitu prirode je o ovom slučaju obavijestio Upravu za inspekcijske poslove zaštite prirode.