Dolazim do mjesta događaja. Ovo je posebno mjesto jer znam da ovdje živi ONA - moja poznanica zadnje 2-3 godine, a od Mileta, Luke, Mislava i mnogih drugih iskusnih terijera već više od desetljeća (spominjanja je i u )... zadnjih par metara vučem se u kraju i koristim sjenu uz onako već mutno more kako bi što manje bio primjetan za eventualne starosjedioce ove pošte (šarge, fratre i NJENO VELIČANSTVO) i dolazim do usjeka u kojem mogu ostaviti višak olova i besprimjetno krenuti u šulju niza zid.
Završena je osma po redu tradicionalna igra našeg portala - Liga podvodni 2016. Pobjeda je ove godine pripala našem splitskom podvodnom ribolovcu Slavku Rogiću. U ligi se ove godine okušalo 49 članova portala podvodni.hr koji su tijekom godine pokušali ostvariti najveće ulove svih pridnenih vrsta sparida. Slavko je pobjedu ostvario ulovivši najveću oradu (55 cm), pica (36 cm) i šarga (35 cm). Drugoplasirani Bruno Žic
Pacifički, grenlandski i atlantski su najčešće vrste bakalara na našem tržištu. No onaj koji najviše volimo na stolovima za Badnjak je atlantski, latinskog naziva Gadus morhua. Zove se još i norveški i arktički. Uoči blagdana obišli smo nekoliko trgovačkih centara. Svi sušeni koje smo našli su tradicionalni, gadus morhua. U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da je na deklaracijama obavezno navesti hrvatski trgovački naziv i latinski naziv. Na smrznutom bakalaru
Od davnina u danima oskudice ili u posne dana blagdana na ribarskim i težačkim trpezama otoka Hvara neizostavna su bila kuhana jela od dimljenog ugora i oslića. Sušena tabinja bila je značajka Visa i Palagruže, a jela burom i dimom oplahnute landovine, tzv. morske divljači, kao što su morske mačka, golub ili raže, jela su se s unutarnje strane Pelješca uoči jematve. Sušile su se i dimile nekad u dalmatinskim kućama lignje i hobotnice, sve dok ih, kao i ribu, nije istisnuo osušeni bakalar,
Podvodno istraživački klub Sveučilišta u Splitu organizira treći po redu ,,TJEDAN OTVORENIH VENTILA '' u periodu od 11.11.-17.11.2016. Split kao studentski grad (24 000 studenata), će biti jedini grad u Republici Hrvatskoj, gdje se studentima kao vannastavna aktivnost nudi besplatan Discovery zaron, predavanja iz područja medicine ronjenja, tehnike ronjenja, te upoznavanje opreme za ronjenje. S ovakvim događajem cilj nam je približiti ronjenje što široj populaciji,
Mate Barešić, Luka Fatović i Ivan Mucić, podvodni ribolovci Periske Ploče novi su ekipni prvaci Hrvatske. Periska Ploče naslov je osvojila sa 26318 bodova na prvenstvu održanom u organizaciji pulskog Delfina u zoni od Peroja do rta Babo. Barešić, Fatović i Mucić tijekom petosatnog su ribolova ulovili tabinju, lumbraka, kavala, šarga, šest cipala, ugora i licu tešku čak 10408 grama. - Tri dana smo bili na pregledu. Prva dva sata natjecanja imali smo ugora i par riba, nije bilo sjajno,
Osim prirodnih ljepota obale iznad morske površine, turiste privlače i podvodne atraktivnosti koje Jadransko more nudi. Zbog toga svaki novi nalaz olupine ujedno predstavlja novi mamac sve većem broju turista koji našu obalu žele doživjeti iz one ronilačke perspektive. A upravo je ovih dana inače bogata ponuda podvodnih lokaliteta koji se perajama, maskom i ronilačkim bocama mogu istražiti, dodatno proširena.
Pula je dobila svoju prvu podvodnu izložbu fotografija. Na Forumu ispred Augustovog hrama postavljen je divovski bazen u kojem su postavljene podvodne fotografije Jadrana autora Marjana Radovića. Izložbu je pogledalo oko 200 ljudi a jedini uvijet bio je da obuku ronilačku opremu. Do danas ju je pogledalo preko 10.000 ljudi a većina njih prvi put je uopće iskusilo kako svijet izgleda ispod površine vode. Ti probni zaroni, dio su projekta
Hrvatska reprezentacija u podvodnom ribolovu u sastavu Daniel Gospić (Škarpina Nerezine), Stjepko Kesić (Tribunj), Slaven Čubrić (DPS Zagreb), Radoslav Jakupović (Udica Mali Lošinj), Petar Prkić (Split) i Zoran Kremenić (Parangal Cres) predvođeni izbornikom Brankom Ikićem i trenerom Antonijom Buratovićem (Pelegrin Hvar) završila je nastup na četvrtom mjestu na XXX Svjetskom prvenstvu održanom u akvatoriju grčkog otoka Syros.
U tijeku je međunarodno istraživanje o poznavanju mora, tj. koliko građani znaju o međusobnoj povezanosti čovjeka i mora i razumiju taj odnos ("ocean literacy"). Nekoliko inozemnih organizacija znanstvenika i edukatora (sudjeluju i znanstvenici iz Hrvatske) iz područja znanosti o moru napravilo je upitnik koji za cilj ima provjeriti poznavanje mora među učenicima u dobi između 16 i 18 godina (3. i 4. razred) te će ti rezultati biti prezentirani na konferenciji